Što je obrt?

Prema Zakonu o obrtu, obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti na tržištu, koje se mogu obavljati kao proizvodnja, promet ili usluge. Obrt obavljaju fizičke osobe, a samo iznimno i pravne osobe koje provode naukovanje za vezane obrte. U obrtu je dopuštena svaka gospodarska djelatnost koja nije zakonom zabranjena.

Obrti mogu biti:

• slobodni,
• vezani i
• povlašteni.

Slobodni obrti su oni obrti za čije je obavljanje potrebno ispuniti samo opće uvjete za otvaranje obrta tj. ne traži se propisana stručna sprema.

Vezani obrti su oni obrti za čije se obavljanje, osim općih uvjeta, traži ispit o stručnoj osposobljenosti, odgovarajuća srednja stručna sprema ili majstorski ispit.

Povlašteni obrti su oni obrti čije je obavljanje moguće isključivo na temelju povlastice, koju izdaje nadležno ministarstvo ili drugo nadležno tijelo ovisno o djelatnosti.

Uvjeti za otvaranje obrta

Zakonom o obrtu propisani su opći i posebni uvjeti za obavljanje obrta.

a) Opći uvjeti:

1. nepostojanje zabrane obavljanja djelatnosti-na temelju pravomoćne sudske presude ili rješenja o prekršaju ili odluke Suda časti Hrvatske
2. pravo korištenja prostorom ako je to potrebno za obavljanje obrta

b) Posebni uvjeti:

1. odgovarajuća razina stručnosti za vezane obrte (ispit o stručnoj osposobljenosti, srednja stručna sprema, majstorski ispit)
2. posebna zdravstvena sposobnost, ako je posebnim zakonima propisana
3. povlastica u slučaju obavljanja povlaštenih obrta

Iznimno, osoba koja želi obavljati vezani obrt i ispunjava opće uvjete, ali ne ispunjava i poseban uvjet propisane razine stručnosti, može obavljati vezani obrt ukoliko na takvim poslovima zaposli radnika u punom radnom vremenu, koji udovoljava propisanim uvjetima.
Izuzetak su i obrti za koje je propisan uvjet položenog majstorskog ispita, ako se otvaraju sa sjedištem na područjima posebne skrbi, brdsko-planinskim područjima ili na otocima te ih mogu otvoriti osobe sa završenim odgovarajućim srednjim strukovnim obrazovanjem i bez majstorskog ispita. U takvom slučaju, obveza je položiti majstorski ispit u roku od tri godine nakon otvaranja obrta.

Uz uvjete iz Zakona o obrtu, prilikom otvaranja obrta treba obratiti pažnju i na zakonske propise (kao npr. Zakon o trgovini, Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, Zakon prijevozu u cestovnom prometu, itd.) koji određuju posebne uvjete za obavljanje pojedinih djelatnosti.

Prednosti i nedostaci obrta

Prednosti obrta

• jednostavno i jeftino osnivanje, zatvaranje i mijenjanje podataka
• mogućnost podizanja novaca sa žiro računa bez pravdanja
• jednostavno knjigovodstvo
• manji iznos doprinosa i poreza
• PDV se plaća samo onda kada je zaista i naplaćen od kupaca
• mogućnost otvaranja obrta s odgodom početka poslovanja
• mogućnost stavljanja obrta u mirovanje

Nedostaci obrta

• obrtnik odgovara cjelokupnom imovinom
• plaćanje višeg poreza (stopa poreza na dohodak veća od stope poreza na dobit)
• nemogućnost obavljanja nekih djelatnosti za koje je obavezna odgovarajuća stručna sprema
• slabiji bonitet i kreditno zaduživanje

Što je obrt s paušalnim oporezivanjem (paušalni obrt)?

Paušalni obrt je vrsta poslovnog subjekta koji je u ubiti klasičan obrt, ali se oporezivanje vrši paušalno. Razlika nastaje dakle s porezne strane, jer se porez uplaćuje paušalno.

Tako da se veliki broj ljudi odlučuje na ovu vrstu obrta iz razloga što su davanja prema državi mala, a papirologija minimalna.

Porezni razredi

Paušalni obrtnici porez plaćaju kvartalno, a iznos poreza koji plaćaju definiran je unutar pet razreda. Porezni razredi za paušalce definirani su prema visini prihoda kojeg obrtnik ostvari u kalendarskoj godini.

Bitno je napomenuti da se na paušalni porez plaća i prirez čija visina ovisi o mjestu poslovanja obrta tj. o mjestu sjedišta. Uz porez, obrtnici moraju plaćati i mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ukoliko obrti imaju sjedište u turističkim mjestima, obveznici su plaćanja članarine turističkim zajednicama. Paušalni obrtnici su također obveznici plaćanja doprinosa za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ). Također, obrtnici moraju biti članove Hrvatske obrtničke komore, ali su prvu godinu poslovanja oslobođeni plaćanja članarine odnosno naknade.

Što se tiče evidencija koje moraju voditi, paušalni obrtnici dužni su voditi samo Knjigu prometa (Obrazac KPR) iz koje je vidljivo koji računi su izdati i kako su naplaćeni.

Prednosti i nedostaci paušalnog obrta

Prednosti i nedostaci obrta s paušalnim oporezivanjem su skoro iste kao i kod klasičnog obrta sa iznimkom da je iznos poreza i doprinosa koji se moraju platiti državi manji. Također paušalni obrt ima ograničenje u visini zarade koju mogu ostvariti obrtnici do najviše 300.000,00 kuna. Prelaskom tog praga prihoda, obrtnik mora promijeniti pravni oblik (prijeći u klasičan obrt ili poduzeće).